Antička umjetnost u Hrvatskoj

81cc57887905856348e22be8a0984e91Helenistička kultura dolazi u Hrvatsku u 4. st. pr. Kr. osnivanjem kolonija na srednjem Jadranu: Vis, Stari Grad na Hvaru, Korčula, Trogir i Salona. Međutim, izuzev trgovine i povremenih sukoba, Grci su imali malo dodira sa starosjediocima Ilirima. Malobrojni su i ostaci iz tog doba poput vaza i figurica, ali tek nekoliko monumentalnih skulptura pokazuju poznatu visoku kakvoću helenističke umjetnosti u tehničkoj izvedbi i skladu u oblikovanju ljudskog lika. Takva su djela Hrvatski apoksiomen, brončani kip pronađen 1996. godine kod Lošinja, brončana glava boginje Artemide s Visa te reljef Kairosa, boga sretnog trenutka, iz Trogira.

Ilirska plemena osvojila su grčke gradove i uspostavila vlastitu državu, ali u 3. st. pr. Kr. Rimljani smjenjuju dominaciju Grka na čitavom Sredozemlju pa tako i na Jadranu, sve dok naposlijetku car August oko 14. g. pr. Kr. ne osvaja čitav teritorij Ilira. Dolazak Rimljana prvenstveno obilježava proces urbanizacije i u brojnim gradovima nastaju specifična rimska arhitektonska i urbanistička rješenja: pravokutne pravilne ulice, gradski forumi s trijemovima, kapitoliji s hramovima i bazilikama, teatri, amfiteatri, rustikalne vile, kupališta, ceste, mostovi i akvedukti.

Najveća koncentracija dobro očuvanih rimskih građevina nalazi se u Puli koja je osnovana u 1. st. u spomen na Cezara: gradske zidine s gradskim vratima, Slavoluk Sergijevaca, Augustov hram, dva teatra i amfiteatar iz 2. st. poznat kao Pulska arena. U Saloni, glavnom gradu rimske provincije Dalmacije, nije preostalo niti jedno cjelovito zdanje, tek ruševine koje nisu u potpunosti arheološki istražene.

Najveći i najočuvaniji kasnoantički spomenik u Europi je Dioklecijanova palača, koju je car podigao u blizini Salone, a danas se nalazi u gradu Splitu. Građevina s 38.000 m2 površine ima elemente carske vile, helenističkog grada i vojne utvrde: opasana zidom i kulama s trojim vratima, sadrži simetrične ulice i sadržaje poput hramova i carskih odaja s otvorenim prostorom – peristilom.

Sačuvano je i ponešto monumentalnog rimskog kiparstva: Djevoja iz Salone, Minerva iz Varaždinskih toplica, Heraklova glava iz Sinja itd., a vrlo važno su nasljeđe i kovani rimski novac i epigrafski spomenici.