Djela Otona Ivekovića

Oton_Ivekovic,_Smrt_kralja_Petra_Svacica_u_Gori_Gvozdu_1097_god

Oton Iveković najznačajniji je i najplodniji slikar hrvatskog historicizma. Rođen 1869. u Klanjcu od malena je pokazivao interes kako za crtanje, tako i za povijest, što će obilježiti čitav njegov život. 1887. pješice je krenuo u Beč upisati se na Likovnu akademiju i kao prijemni rad stvara prvu verziju Oproštaja Zrinskog i Frankopana od Katarine. U svojoj ranoj, tamnoj fazi do 1900. godine slika pod utjecajem akademizma i romantizma. U djelima iz tog razdoblja, poput Provale Nikole Zrinskog iz Sigeta, Smrt bana Nikole Zrinskog u lovu, Povratak senjskih uskoka s pobjedonosne vojne, Smrt Petra Svačića i Ante Starčević na odru, kroz tamnu atmosferu probijaju se pripovjedački elementi povijesnih događaja koje nastoji opisati što realističnije, iako ponekad odlazi do pretjerane deskriptivnosti.

Oton_Ivekovic,_Smrt_kralja_Petra_Svacica_u_Gori_Gvozdu_1097_godPri povratku u Zagreb druži se s Vlahom Bukovcem i pomaže mu u izradi zastora za Hrvatsko narodno kazalište, prilikom čega Iveković preuzima tehniku i svjetlije boje samog Bukovca. U toj tzv. šarenoj fazi između 1900. i 1919. nastavlja s povijesnim djelima te tako nastaju Dolazak Hrvata, Krunidba kralja Tomislava, Poljubac mira i Bitka kod Gorjana. 1914. oslikao je trijumfalni luk u križevačkoj crkvi sv. Križa djelom Krvavi sabor u Križevcima 1397. U toj fazi izrađivao je i pejzaže.

Tijekom Prvog svjetskog rata bilježio je scene iz vojničkog života, a potom se povukao u Veliki Tabor. Tamo nastaje ciklus djela koja prikazuju svakodnevni život, interijere, krajolik i životinje. Vraća se motivima iz života obitelji Zrinski djelima Katarina Zrinska u Veneciji i Posljednji Zrinski u tamnici, te trećom i najpoznatijom inačicom Rastanaka Zrinskog i Frankopana od Katarine. Također izrađuje djela koja nisu bila odobravana u bivšoj Austro-Ugarskoj državi: Bitka na Stubičkom polju 1573. godine i Smaknuće Matije Gupca na Markovom trgu. Alegorijskim djelom Lijepa naša domovina prikazao je nastanak hrvatske himne. Među posljednjim velikim djelima je Mirna Bosna iz 1931., a potom obolijeva, povlači se u rodni Klanjec te tamo i umire 1939. godine.