Što je zapravo Društvo Medulić?

Zdenac_života_(Meštrović)_1

Zdenac_života_(Meštrović)_1Društvo hrvatskih umjetnika Medulić osnovano je krajem 1908. godine za trajanja Prve dalmatinske umjetničke izložbe u Splitu. Članovima su postali svi umjetnici koji su izlagali na toj izložbi, a za predsjednika je izabran Vlaho Bukovac. Ipak, glavni ideolog i najistaknutiji član bio je Ivan Meštrović, a presudnu ulogu pokretača i organizatora zbivanja imao je Emanuel Vidović.

Društvo je u tim godinama brojilo između 30 i 40 članova, a osim Meštrovića i Vidovića među važnijim imenima su i Miroslav Rački, Tomislav Krizman, Ante Katunarić te Angjelo Uvodić. Društvo je ime dobilo po Andriji Meduliću, hrvatskom slikaru i grafičaru iz 16. stoljeća koji je svoj radni vijek proveo u Veneciji.

Društvo je isprva zamišljeno kao društvo dalmatinskih umjetnika, kao protuteža Zagrebu kao središtu kulturnog djelovanja, međutim ubrzo su u njega uključivani i umjetnici iz kontitnentalne Hrvatske. Bilo je to u skladu s ideologijom jedinstva Južnih Slavena nasuprot politici Austro-Ugarske države i stvaranja vlastitog nacionalnog stila nasuprot preuzimanja europskih stilova kakvog je donio tzv. Minhenski krug. Za takav program crpili su ideje iz narodne epike poput epa o Kraljeviću Marku i vidovdanskog kulta. 1910. godine organiziraju izložbu u Zagrebu naziva Nejunačkom vremenu usprkos, na kojoj su izlagali i slovenski i srpski umjetnici. Izlagana su monumentalna djela inspirirana junačkim narodnim temama, a Miroslav Rački izradio je jednako monumentalni plakat prema skulpturi Ivana Meštrovića koja prikazuje nadljudski snažnog konjanika na krupnom konju koji simbolično predstavljaju zaboravljeno junaštvo slavenskih naroda.

Društvo je potom svoje ideje predstavilo i na Međunarodnoj izložbi u Rimu 1911. i Četvrtoj jugoslavenskoj umjetničkoj izložbi u Beogradu 1912. a imali su i planove za izložbu u Zagrebu 1915. godine koja nije realizirana. Nakon uspostave jugoslavenske države nakon Prvog svjetskog rata još su jednom organizirali izložbu u Splitu 1919. godine, a procijenivši da su se u novoj državi ostvarili ciljevi udruživanja umjetničkih staleža i regija i sloboda izražavanja djelima južnoslavenskih motiva Društvo je prestalo djelovati.