Unutarnji dijalog Đure Sedera

PXL_110505_2370.jpg.688x388_q85_crop_upscale

Đuro Seder rođen je 1927. godine u Zagrebu gdje i danas živi i radi kao PXL_110505_2370.jpg.688x388_q85_crop_upscalejedno od najvećih imena suvremenog hrvatskog slikarstva. Nakon odrastanja obilježenog ratom i suprotstavljanja obitelji, ipak upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu i specijalizira slikarstvo kod Marina Tartaglie.

Na bijenalu u Veneciji u pedesetim godinama uživo upoznaje radove Jacksona Pollocka i radi prva platna u tehnici drippinga. Nakon toga slijedi njegovo četrnaestogodišnje crno razdoblje. Bio je članom umjetničke grupe Gorgona od 1959. do 1966. godine unutar koje su djelovali slikari Marijan Jevšovar, Julije Knifer, Josip Vaništa i teoretičari Radoslav Putar, Dimitrije Bašićević i Matko Meštrović. Radovi mu prate apstraktno slikarstvo te grupe, negaciju tradicionalnih tehnika i reducirane palete boja, u njegovom slučaju najčešće samo crne.

Završetak crne faze označava njegov esej Nemogućnost slike, nakon kojeg ulazi u krizu da bi početkom sedamdesetih godina radikalno promijenio svoj slikarski izričaj okrenuvši se svjetlosti, bojama i ekspresiji. Toj poetici ostao je vjeran sve do danas, iako je tematika stotine djela koja su od tada nastala raznolika. U sedamdesetim godinama prolazi kroz margitovsku fazu. U osamdesetim godinama izradio je i veći broj djela s religijskim motivima. Djela poput Unutarnjeg dijaloga iz 1991. ili Autoportreta iz 1997. jasno pokazuju kako je stalna preokupacija ovog umjetnika upravo izražavanje slikara kroz slikanje u današnjem svijetu. Umjetnik se uvijek nalazi između mogućnosti i nemogućnosti izražavanja i prihvaćanja. Na njegovim slikama gotovo uvijek se nalaze ljudski likovi i iako ponekad reducirani do apstraktnih likova znak su autorovog humanizma, posebno vidljivog i u seriji humornih autoportreta u kojima samog sebe prikazuje kao ujedno i dječaka i starca.

Od 1981. godine predaje na Akademiji likovnih umjetnosti, danas kao profesor emeritus, jedno je vrijeme bio i njezin dekan te još uvijek tamo održava svoj atelier. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja, a od 2000. godine redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.